Osnaživanje nastavnika kroz mikrokredencijale: FUNK govornica otvorila važno pitanje profesionalnog razvoja
.jpg&h=1000)
FUNK govornica „Osnaživanje nastavnika kroz mikrokredencijale“, održana u subotu, otvorila je prostor za ozbiljnu raspravu o tome kako modularni i fleksibilni modeli obrazovanja mogu podržati profesionalni razvoj nastavnika i unaprijediti kvalitet nastave. (FOTO)
Prof. dr Biljana Maslovarić sa Filozofskog fakulteta objasnila je da su mikrokredencijali male, fokusirane jedinice učenja koje potvrđuju konkretna znanja i vještine iz određene oblasti.
„Za razliku od klasičnih diploma, kraćeg su trajanja i mogu se sticati kroz online i kombinovane obuke. Njihova prednost je fleksibilnost – omogućavaju nastavnicima i drugim profesionalcima da uče u skladu sa sopstvenim tempom i potrebama, a stečeno znanje postaje vidljivo, priznato i primjenjivo u praksi“, kazala je ona.
Maslovarić je predstavila primjere iz projekta Cred4Teach, koji razvija 11 pilot mikrokredencijala u Crnoj Gori, Albaniji i Ukrajini.
„Ciljna grupa polaznika obuka u ovom projektu su saradnici u nastavi i doktorandi. Cilj je da se unaprijede njihova metodičko-didaktička znanja, kao i da se razviju vještine kreiranja digitalnih sadržaja koji se odnose na mikrokredencijale“, dodala je. O detaljima obuke govorile su doc. dr Milica Jelić i mr Milica Drašković, sa Filozofskog fakulteta UCG.
"Institicionalni kurs Univerziteta Crne Gore "Kritičko mišljenje u nastavi" MOOC program čijim pohađanjem polaznici stiču dublje razumijevanje osnovnih koncepata kritičkog mišljenja, ali i razvijaju konkretne vještine koje im pomažu da te principe primjenjuju u praksi. Kurs je osmišljen sa ciljem da podstakne nastavnike da preuzmu aktivnu ulogu u razvoju kompetencija koje su ključne za 21.vijek - analitičko misljenje, kreatvnost, rješavanje problema i samostalnost u učenju", kazala je mr Drašković.
Govoreći o sistemskom okviru, prof. dr Maja Delibašić sa Univerziteta Mediteran skrenula je pažnju da uvođenje mikrokredencijala zahtijeva promišljene institucionalne politike i jasne pravne okvire koji će prepoznati vrijednost svakog stečenog ishoda učenja.
„Crna Gora je već napravila važan korak kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju, kojima se otvara prostor za priznavanje mikro-kvalifikacija. Mikrokredencijali nisu samo promjena formata učenja, već promjena paradigme – prelazak sa jednokratnog na kontinuirano, personalizovano učenje“, istakla je Delibašić. Dodala je da MOOC i kombinovano učenje čine znanje dostupnim svima, bez obzira na mjesto, vrijeme ili resurse.
„Kada nastavnicima damo alate da uče na način koji je prilagođen njima, mi zapravo ulažemo u kvalitet obrazovanja učenika. Nastavnik 21. vijeka nije samo prenosilac znanja, već kreator iskustava učenja – mikrokredencijali mu daju prostor da tu ulogu razvije u punom kapacitetu“, naglasila je ona.
Samostalna savjetnica za obezbjeđenje kvaliteta iz Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (AKOKVO) Jelena Đukanović istakla je da mikrokredencijali donose fleksibilnost koja prati dinamiku tržišta rada. „Svaka stečena vještina postaje gradivni blok cjeloživotnog učenja“, navela je Đukanović, dodajući da obrazovni sistemi koji prepoznaju mikrokredencijale postaju sistemi koji vrednuju svaki napor i svako znanje, bez obzira kako i gdje je stečeno.
Prema njenim riječima, digitalna transformacija obrazovanja ne znači samo prelazak na online platforme, već „priliku da svako učenje postane vidljivo, priznato i primjenjivo u praksi“.
„Znanje nije statično – mikrokredencijali omogućavaju da se učenje oblikuje u skladu sa brzim promjenama u društvu i tehnologiji. Oni nisu samo dokument, već dokaz da obrazovanje može biti pravedno, inkluzivno i usmjereno na pojedinca“, zaključila je Đukanović.
Sagovornice su se saglasile da mikrokredencijali predstavljaju most između formalnog obrazovanja i potreba savremenog društva i tržišta rada, te da doprinose stvaranju sistema koji vrednuje svako znanje – gdje god i kako god ono bilo stečeno.